Nemoj nagliti ustima svojim, i srce tvoje da ne bude brzo izgovoriti što pred Bogom, jer je Bog na nebu a ti si na zemlji, zato neka bude malo riječi tvojih.
Psal. 39, 1.Prič. 10, 19.Mat. 6, 7.
Jer san dolazi od mnogoga posla, a glas bezumnikov od mnogih riječi.
Ne daj ustima svojima da na grijeh navode tijelo tvoje, i ne govori pred anđelom da je bilo nehotice. Zašto bi se gnjevio Bog na riječi tvoje i potro djelo ruku tvojih?
1.Kor. 11, 10.1.Tim. 5, 21.
Ali je zemlja korisnija od svega; i car njivi služi.
Ko ljubi novce, neće se nasititi novaca; i ko ljubi bogatstvo, neće imati koristi od njega. I to je taština.
Gdje je mnogo dobra, mnogo je i onijeh koji ga jedu; pa kaka je korist od toga gospodaru? osim što gleda svojim očima.
Sladak je san onome koji radi, jeo malo ili mnogo; a sitost bogatome ne da spavati.
Ima ljuto zlo koje vidjeh pod suncem: bogatstvo koje se čuva na zlo onome čije je.
Prop. 6, 1.
Jer tako bogatstvo propadne zlom nezgodom, te sinu kojega je rodio ne ostane ništa u ruku.
Jov 20, 20.
Kao što je izašao iz utrobe matere svoje nag, tako opet odlazi kako je došao; i ništa ne uzima od truda svojega da ponese u ruci svojoj.
Jov 1, 21.Psal. 49, 17.1.Tim. 6, 7.
I to je ljuto zlo što odlazi kako je došao; i kaka mu je korist što se trudio u vjetar,
Prič. 11, 29.Prop. 1, 3.
I svega vijeka svojega jeo u mraku, i mnogo se brinuo i žalostio i ljutio?
Psal. 127, 2.
Eto, to vidjeh da je dobro i lijepo čovjeku da jede i pije i uživa dobro od svega truda svojega kojim se trudi pod nebom za života svojega, koji mu Bog da, jer mu je to dio.
I kad kome Bog da bogatstvo i blago, i da mu da uživa i uzima svoj dio i da se veseli s truda svojega, to je dar Božji.
Prop. 3, 13.
Jer se neće mnogo opominjati dana života svojega, jer mu Bog daje da mu je srce veselo.
2.Moj. 23, 25.
