Bolje je ime nego dobro ulje, i dan smrtni nego dan u koji se ko rodi. Fil. 1, 23. Otkr. 14, 13.
Bolje je ići u kuću gdje je žalost nego ići u kuću gdje je gozba, jer je ondje kraj svakoga čovjeka, i ko je živ, slaže u srce svoje.Mat. 5, 4.
Bolja je žalost nego smijeh, jer kad je lice neveselo, srce postaje bolje. 2.Kor. 7, 10.
Srce je mudrijeh ljudi u kući gdje je žalost, a srce bezumnijeh u kući gdje je veselje.
Bolje je slušati karanje mudroga nego da ko sluša pjesmu bezumnijeh. Prop. 12, 11.
Jer kao što prašti trnje pod loncem, taki je smijeh bezumnikov; i to je taština.Psal. 58, 9.
Nasilje obezumljuje mudroga, i poklon izopačuje srce. 2.Moj. 23, 8.
Bolji je kraj stvari nego početak joj; bolji je ko je strpljiva duha negoli ko je ponosita duha. 1.Car. 20, 11. Prič. 14, 29.
Ne budi nagao u duhu svom na gnjev, jer gnjev počiva u njedrima bezumnijeh. Prič. 16, 32.
Ne govori: šta je to, te su pređašnji dani bili bolji od ovijeh? jer ne bi bilo mudro da za to pitaš.
Dobra je mudrost s imanjem, i korisna je onima koji vide sunce.
Jer je mudrost zaklon, i novci su zaklon; ali je pretežnije znanje mudrosti tijem što daje život onome ko je ima. Prop. 9, 16.
Pogledaj djelo Božije; jer ko može ispraviti što on iskrivi? Prop. 1, 15. Isa. 14, 27.
U dobro vrijeme uživaj dobro, a u zlo vrijeme gledaj, jer je Bog stvorio jedno prema drugom zato da čovjek ne zna šta će biti.
Svašta vidjeh za vremena taštine svoje: pravednika koji propada u pravdi svojoj, i bezbožnika koji dugo živi u svojoj zloći. Prop. 8, 12. Prop. 8, 14.
Ne budi suviše pravedan ni suviše mudar; zašto bi sebe upropastio? Prič. 25, 16. Rim. 12, 3. Fil. 3, 6.
Ne budi suviše bezbožan ni lud; zašto bi umro prije vremena? Jov 15, 32.
Dobro je da držiš jedno a drugo da ne puštaš iz ruke; jer ko se boji Boga izbaviće se od svega.
Mudrost krijepi čovjeka više nego deset knezova koji su u gradu. Prič. 8, 15. Prop. 9, 16.
Doista nema čovjeka pravedna na zemlji koji tvori dobro i ne griješi. 1.Car. 8, 46. 2.Dnev. 6, 36. Jov 33, 12. Prič. 20, 9. Rim. 3, 23. Gal. 3, 22. 1.Jov. 1, 8.
Ne uzimaj na um svašta što se govori, ako bi i slugu svojega čuo gdje te psuje; Prič. 30, 10.
Jer srce tvoje zna da si i ti više puta psovao druge.
Sve to ogledah mudrošću i rekoh: biću mudar; ali mudrost bješe daleko od mene.
Što je tako daleko i vrlo duboko, ko će naći? 5.Moj. 30, 11. Jov 11, 12. Psal. 36, 6. Isa. 55, 8. Rim. 11, 33. 1.Tim. 6, 16.
Okretoh se srcem svojim da poznam i izvidim i iznađem mudrost i razum, i da poznam bezbožnost ludosti i ludost bezumlja.
I nađoh da je grča od smrti žena kojoj je srce mreža i pruglo, kojoj su ruke okovi; ko je mio Bogu, sačuvaće se od nje, a grješnika će uhvatiti ona. Prič. 5, 3. Prič. 23, 28.
Gle, to nađoh, veli propovjednik, jedno prema drugom, tražeći da razumijem. Prop. 1, 1.
Još traži duša moja, ali ne nađoh. Čovjeka jednoga u tisući nađoh, ali žene među svjema ne nađoh.
Samo, gle, ovo nađoh: da je Bog stvorio čovjeka dobra; a oni traže svakojake pomisli. 1.Moj. 1, 27.